Već i ptice na grani pjevaju kako zdrava prehrana sprečava bolesti. Nažalost, velik broj ljudi ne vjeruje ili ne mari za to. Pored toga su nedovoljno i nepravilno educirani kako bi izvukli zaključke bitne za vlastito zdravlje.

 

Još prije nekoliko godina nutricionist u Hrvatskoj je teško mogao naći posao. Danas, zahvaljujući razvoju privatnog medicinskog sektora sektora otvorene su brojne klinike, ordinacije, welness centri i centri za mršavljenje pa se čak i u vrijeme krize ne može reći da nema posla. Presedan u afirmaciji nutricionizma kod nas je i nedavno otvaranje nutricionističkog savjetovališta u KB Dubrava. 

 

Nutricionizam je vrlo živa znanost i nutricionist konstantno mora unaprijeđivati svoje znanje. Svakodnevno se objavljuje stotine studija o dodacima prehrani – vitaminima, mineralima, aminokiselinama i ostalim prirodnim tvarima koje postoje u organizmu. Naravno tu spadaju i biljke, biljni lijekovi, različite vrste ulja i ostala hrana.

 

 

Znanstvene studije nam daju predodžbu koja je hrana dobra za nas, koliko bi vitamina i minerala trebali unositi u svoj organizam. Također nam govore kakva je štetnost industrijski prerađene hrane i raznih ksenofobnih kemikalija koje se svakodnevno unose u organizam, a štete organizmu i/ili iscrpljuju bazu nutrijenata.

 

Većina studija o vitaminima, mineralima i aminokiselinama dolazi do pozitivnih (pa i revolucionarnih) rezultata, a povremeno se pojavi i koja sumnjiva (čitajte: potplaćena) studija koja npr. želi diskreditirati E vitamin tvrdnjom da je povećao rizik od nastanka raka za punih 1% što po svim znanstvenim kriterijima uopće nije statistički značajno. Takve studije naravno dobiju ogromnu medijsku pozornost i svi počinjemo drhtati od straha zašto smo danas popili tabletu multivitamina. Druga studija za E vitamin je npr. dokazala 50% smanjenje rizika za neke vrste raka. Tko je tu lud? Iz čistog senzacionalizma i nečijih interesa takve informacije dobivaju veliku medijsku pozornost.

 

 Analizom takvih studija najčešće se može ustanoviti da su korištene premale doze vitamina, da je uzorak populacije premali ili da se radi o vrlo rizičnoj populaciji pa je teško ustanoviti prave uzroke. Premale količine vitamina davane subjektima studije su posebno značajne kod vitamina A, beta karotena i E vitamina koji sintetski jednostavno nisu identični prirodnom vitaminu –njihova učinkovitost je u najboljem slučaju 50% od učinkovitosti prirodne  forme vitamina . Pola vitamina je u aktivnoj biološkoj formi, a pola je neupotrebljivo u organizmu (suprotne prostorne orjentacije). Čak je malo vjerojatno da neaktivna forma vitamina šteti organizmu – organizam ju izlućuje i u najgorem slučaju malo dodatno opteretiti jetru (sigurno znatno manje od ostalih otrova).  Osim niskih doza nutrijenata studije, a posebno zaključci studije se fabriciraju prema uputi naručitelja (nije teško pogoditi tko bi to mogao biti). Iako se pomnim išćitavanjem studije uopće ne bi mogao izvući zaključak kako vitamin ne valja, zaključak studije nam nameće onih 1%  „lošeg djelovanja“ ili „nedovoljno dobrog“.  

 

Najveću afirmaciju u posljednjih 20 tak godina doživjeli su nutrijenti koji se normalno nalaze u našem tijelu. Ustanovljeno je da su brojni vitamini, minerali i aminokiseline pogodni u sprečavanju i liječenju bolesti. Najbolji primjeri hit nutrijenata u posljednjih nekoliko godina su magnezij, omega 3 – riblje ulje, B3 vitamin (Nijacin) i D vitamin. Nijacin kao najbolji lijek za sniženje kolesterola, koji povećava vrijednost HDL-a (dobrog kolesterola visoke gustoće) je u Hrvatskoj npr. registriran kao lijek. Omega 3 – riblje ulje kao najbolji lijek za smanjenje triglicerida u krvi i značajno smanjenje smrtnosti  nakon preboljenog srčanog udara je također registrirana kao lijek u Hrvatskoj, te ju liječnik može prepisati ukoliko ste preboljeli infarkt.

 

Magnezij i D vitamin su također vrlo afirmirani u medicinskoj zajednici. Za magnezij liječnici znaju dugi niz godina i to je vjerojatno jedini mineral o kojem doista uče na medicinskom fakultetu, ali je činjenica da je do nedavno bio nepravedno zapostavljen.

 

D vitamin je najnoviji nutricionistički i medicinski hit, koji još uvijek nije doživio dovoljnu afirmaciju. Pokazalo se da osim neophodne uloge u razvoju i održanju zdravlja kostiju pomaže u sprečavanju i liječenju  brojnih bolesti. Znanstvene studije su pokazale da bi za očuvanje optimalnog zdravlja trebali unositi minimalno 1000IU D vitamina. To ukratko znači da bi od jeseni do proljeća trebali obavezno uzimati D vitamin u obliku dodataka prehrani, a u ljetnom periodu osigurati izlaganje suncu između 15 i 30 minuta dnevno. Dokazano je da D vitamin pomaže u  jačanju imuniteta, održanju zdravlja kardiovaskularnog sustava, sprečava depresije, a ustanovljen je manjak i kod multiple skleroze. Također vitamin D ima dokazanu ulogu u sprečavanju raznih oblika raka. Svi već odavno znamo i samo smo to do sad znali- vitamin D ima vrlo važnu ulogu u razvoju kostiju. 

 

O C vitaminu gotovo ne treba govoriti kako su objavljene na stotine studija koje dokazuju njegovu ulogu u svakoj stanici organizma i mnoštu biokemijskih procesa. Ipak C vitamin nam je najbliži kada ga farmaceutske kuće stručno upakiraju sa acetilsalicilnom kiselinom (što smanjuje njegovu apsorpciju) u dozi od 500mg kako bi smanjili simptome prehlade. O tome kako bi kod prehlade trebalo uzeti  od 5 grama na više (u podijeljenim dozama) i dodati puno cinka (posebno u obliku lozenges -pastila), nemamo nikakve predodžbe.  Prehladu neće ekspresno izliječiti, ali ako se započne primjena na pojavu prvih simptoma uz dobru prehranu, znatno se skračuje vrijeme trajanja i simptome prehlade što čak ni svestrani lijek kao što je aspirin ne uspijeva postići.

 

 Standardna teza većine liječnika sa nedovoljnim znanjem o nutricionizmu je: „sve što vam treba dobit ćete u hrani“. Takva teza je neodrživa i ugrožava zdravlje velikog dijela populacije. Nužna je  dodatna edukacija liječnika, a pogotovo liječnika opće prakse koji najviše utječu na mišljenje pacijenata i kojima pacijenti najviše vjeruju (prema rezultatima anketa). Nažalost, liječnici opće prakse niti uz najbolju volju, često nemaju vremena posvetiti pažnju pacijentima zbog velikog reda u ordinacijama. Nemaju vremena proučavati trendove i studije u medicinskoj znanosti, a kamoli trendove u nutricionizmu. Umjesto toga su educirani od predstavnika farmaceutskih kompanija koji novosti o lijekovima prezentiraju prema svom nahođenju i pristrano u korist svojih kompanija. Proračunski novac trpi ogromno opterećenje zbog novih ili novijih lijekova (koji još nemaju generičku inačicu), a možda, i to samo možda su učinkovitiji 5% od starog lijeka. Naravno, koštaju i tri puta više. Ušteda na tom segmentu osigurala bi novac za edukaciju u sprečavanju i liječenju bolesti zdravom prehranom.  Privatne ordinacije trebale bi ponuditi kvalitetno znanje i tretman, što često nije slučaj, iako je kvaliteta usluge znatno bolja. Za velik broj populacije odlazak privatnom liječniku je luksuz.

 

Velik dio ljudi je zbog katastrofalne prehrane, siromašnog tla, masovnog uzgoja životinja (niske prehrambene vrijednosti) pothranjen. Ne u smislu nedostatka kalorija, već nedostatka vitalno potrebnih nutrijenata, a posebice vitamina i minerala.

 

Koji je najbolji odgovor?

 

Kombinacija edukacije o zdravoj prehrani  i poticanja  suplementacije. 

 

Autor: Tomislav Kolarević, mag. ing. molekularne biotehnologije

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *