Graviola
(Annona muricata L.)

Graviola je vazdazeleno drvo koje može narasti i do nekoliko metara u visinu sa velikim tamnozelenim listovima. Njeni plodovi su žutozelene boje a unutarnji mesnati dio je bijele boje. Botaničko ime graviole je Annona muricata L. još poznata i kao soursop.

Botanička klasifikacija:

Obitelj: Annonaceae
Rod: Annona
Vrsta: muricata

Plod

Plod je žutozelene boje sa pripadajućim mesnatim dijelom bijele boje i crnim sjemenkama. Okus se može opisati kao kombinacija jagode i ananasa, sa  kiselim notama karakteristično za citruse u kontrastu sa kremastim okusom kokosa i banane.

Izvorno potječe iz Središnje Amerike i sa područja Kariba, a danas se proširila svugdje gdje su pogodni uvjeti za njen rast a to su kišne tropske šume.

 

Nutritivni sastav

Plod sadrži visoki udjel ugljikohidrata, preciznije fruktoze te značajne količine vitamina C, B1, B2. No, ono što ovu biljku čini zaista posebnom su spojevi karakteristični samo za obitelj Annonaceae, acetogenini (Annonaceous acetogenins).  Možemo ih naći u lišću, kori, sjemenkama a posjeduju antitumorsko, antimikrobno, antiparazitsko svojstvo.

                                          Acetogenini (Annonaceous acetogenins) graviole

To su snažni fitonutrijenti, točnije grupa poliketida koje možemo naći u biljkama što pripadaju obitelji Annonaceae: annocatalin, annohexocin, annomonicin, annomontacin, annomuricatin A i B,  annomutacin, annonacin, annonacinone,  cis-annonacin, cis-corossolone, corepoxylone, coronin, corossolin, corossolone, donhexocin, epomuricenin A i B, gigantetrocin, gigantetrocin A & B, gigantetrocinone, gigantetronenin, goniothalamicin, iso-annonacin, javoricin, montanacin, montecristin,  muricapentocin, muricatalicin, muricatalin, muri-catenol, muricatetrocin A i B muricatin D, muricatocin A  muricin H, muricin I, muricoreacin, murihexocin 3, murihexocin A , murihexol, murisolin, robustocin, rolliniastatin 1 i 2, saba-delin, solamin, uvariamicin I i IV, xylomaticin.

 

Kako se  graviola nekada upotrebljavala  u medinske svrhe

Naime, ovisno o tegobi primjenjivali su se različiti dijelovi biljke. Gnječilo se sjeme u borbi protiv parazita, a kora, korijen i lišće se koristilo kod liječenja dijabetesa i kao sedativ. Čaj od lišća se koristilo za jetru a ulje od lišća zajedno sa maslinovim uljem i zdrobljenim mesom ploda kod artritisa i  reumatskih bolova. Kora ili lišće se koristilo  kod problema sa srcem, gripe, astme. Sok od plodova je bio namijenjen kod proljeva, parazita.

U nastavku saznajte više o mehanizmu djelovanja aktivnih komponenti graviole te osvrt na  kliničke studije.

Autor: mag.nutr. Čmrlec Ivana

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *